Literarni radovi učenika

Ponovo su se javili vrijedni učenice iz Alveste sa svojim literarnim radovima.Pročitajte i lično procijenite njihovu umiješnost.

Da li je ocjena mjerilo znanja

Tri prijatelja papagaja

Ja imam tri papagaja. Jedan je zelen. Zove se Dunja. Izgleda kao da ima crvenu kapicu na glavi. Drugi je plav sa crnom kapicom više kljuna. Zovem ga Crnoglavac. Treći papagaj je svijetloplav. Ja ga zovem Timtim.
Dunja zna da izreže papir i da od toga pravi gnijezdo.
Moji papagaji su medjusobno veliki prijatelji. Često ih vidim kako se ljube. Timtim se mnogo brine o Dunji. Ako ona ne bi sama jela on bi je hranio. Uzimao bi sjemenke i stavljao u njen kljun.
Moji papagaji jedu i luksuznu hranu. Kad ja jedem čokoladu jedu i oni. I to im prija. Nekad mi se čini da im je perje sjajnije poslije takvog obroka.

Eldin Kajević, 3. razred
Tretjärnsskolan, Angered

Moj hobi

Moj hobi je da čitam knjige, da sjedim za kompjuterom, da se bavim sportom i da sviram na gitari.
Čitam knjige jer volim da čitam i zelim da učim jezik. I nema ništa bolje nego da se čita dok pada kiša :)
Sjedim pred kompjuterom kad hoću da se dopisujem s drugarima, ili kad trebam učiti. Na kompjuteru mogu gledati film a mogu, ako hoću, čitati vijesti. Nekad isto sjedim za kopjuterom kad nemam nikakve zadaće i kad hoću da se malo odmorim od svega.
Ako se bavim sportom, onda najviše igram fudbal s drugarima ili ko se nadje u blizini. Igram fudbal pošto to volim i pošto moram malo trčati. Ne mogu stalno biti u kući, zar ne.
Ja treniram karate već cetiri godine, tri puta u hefti.
Gitaru sviram skoro godinu dana. Sviram je jer volim da slusam kako fino zvuči, i zato što volim muziku. I nekad kad radim zadaće ili nešto drugo, kad budem pod stresom, sviram gitaru. Tad mogu malo sebi doći, i onda mogu nastaviti s mojim obavezama.

Haris Valjevac
8. razred, Lövgärdetsskolan, Angered

Amilin najzanimljiviji dan uškoli

Najzanimljivi je u školi bilo 12. oktobra 2010.g. Tada smo išli u muzej koji se nalazi u Slottskogenu.Vozili smo se autobusom do Angereda. Od Angereda smo se vozili tramvajem do Botaničke bašte. Prvo smo išli gledati prave životinje. Vidjeli smo foku, ovce, lane, irvasa, patke i labudove od kojih je jedan bio crni a drugi bijel. Onda smo otišli u muzej. Vidjela sam bikove, slona, tigrove, velikog kita, delfine, zmije, ribe i svašta drugo. Vidjela sam i sijamske blizance od 1868. godine.Ja sam uslikala sve što mi se činilo zanimljivo. Kod kuće sam pokazala mami, tati i bratu fotografije.

Sve je bilo jako lijepo.

Amila Klipić

3 razred Rävebergetsskolan, Angered

Tarikove ćuke

Tarik ima u Bosni jednog psa koji se zove Cezar. Cezar ima jednu ogrlicu oko vrata i na taj način je privezan. Pas Lari je na dužem lancu i može otići dalje od svoje kućice.

Cezar je uvijek pokušavao da se približi Lariju. Onda se jednog dana lanac prekinuo i Cezar je pokazao da i on može da ide daleko. Tako je i pobjegao.

Tarikov dido i majka su brzo našli Cezara i opet ga svezali.

Tu je i treći ćuko koji se zove Riki. On je malen pas. I on je na lancu. On pazi kuću i sve životinje u dvorištu.

Oko Tarikove kuće ima puno životinja. Tu su patke i pačići, koke i pilići, mace i mačići, zeke i zečići, krave sa teladima i ovce sa jaganjcima .

Tu kuću je još davno napravio dido. Njega sad više nema. Tu živi samo majka Nera. Ona i Tarikove ćuke čuvaju kuću kad je porodica u Švedskoj.

Prema pričanju

Tarika Jakupovića

2. raz. Tretjärnsskola, Angered, Göteborg

Strah

Ja se ne sjećam da sam baš puno puta bio uplašen.
Sjećam se samo jednog događaja koji se desio kada sam imao pet godina. Bio sam sa mamom i tatom u Ikei. Bila je subota i bilo je puno ljudi. Kada smo završili kupovinu stali smo u red da kupimo sok i sladoled jer smo bili žedni.
Bila je velika gužva i ja odjednom nisam vidio ni mamu ni tatu. Izašao sam iz reda i počeo da ih tražim. Išao sam sve dalje i dalje. Bilo me je strah. Počeo sam da plačem i sjeo na klupu. Nisam znao šta da radim. Onda mi je prišla blagajnica i rekla da ne plačem i pitala me kako se zovem i koliko imam godina. Dala mi je lizalo.
Odjednom sam ugledao mamu i tatu kako mi prilaze. Skočio sam sa klupe i potrčao prema njima. Sve se dobro završilo i svi smo bili sretni.

Alen , 11 godina, Tågarpskolan, Burlövs kommun

Tema - Ljubav

Aktivnosti u Alveste

fahira1

Detalj sa izložbe

Da patriotizam i ljubav prema Bosni i Hercegovini , jeziku i kulturi nema ni starosnih ni prostornih granica pokazuju učenici učiteljice Fahire Caprnje iz Alveste. Pored mnoštva aktivnosti, izložbi, priredbi ovi vrijedni mališani pišu i poeziju. Evo nekoliko radova:

Još stihova iz raspjevane Alveste.... Ovdje

modersmšlsdagen

Povodom Dana maternjeg jezika,objavljujemo jedan dio literarnih radova učenika.Sigurni smo da ima još mnogo vrijednih učenika koji zaslužuju da i njihove radove objavimo.Nadamo se da je ovo samo početak

Västerås:

Nešto tipično bosansko - Kenan Zec

Göteborg:

Proljetni raspust Mubine Crnić

Mubinine zagonetke

Dio Bosne u meni - Vildan Bajramovic

Jedan izuzetan doživljaj - Jasmina Gafurović

Kucnuo je čas - Amina Arslanagić

Moja biografija - Jasmina Gafurović

Moj raspust

Zimske radosti - Inja Maslo

Moja Nova godina - Amir Sadiković